{"id":6656,"date":"2020-11-16T13:56:18","date_gmt":"2020-11-16T12:56:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.daorson.se\/uzeir-bukvic-hodoljub-bosnoljub-tragoljub-bosnu-bi-mogle-spasiti-zene\/"},"modified":"2020-11-16T14:46:25","modified_gmt":"2020-11-16T13:46:25","slug":"uzeir-bukvic-hodoljub-bosnoljub-tragoljub-bosnu-bi-mogle-spasiti-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/uzeir-bukvic-hodoljub-bosnoljub-tragoljub-bosnu-bi-mogle-spasiti-zene\/","title":{"rendered":"Uzeir Bukvi\u0107 \u2013 hodoljub, bosnoljub, tragoljub: Bosnu bi mogle spasiti \u017eene"},"content":{"rendered":"

Tekst: Midhat Medi\u0107<\/a><\/p>\n

Moj prijatelj Buki<\/a> mi je poslao knjigu \u201dBera\u010di molti<\/a>\u201d tokom svog ovoljetnog primicanja Norve\u0161koj, svom tre\u0107em zavi\u010daju, svojoj tre\u0107oj domovini i svom mirnom domu. Druga dva zavi\u010daja je sa zebnjom ostavio uz sami rub d\u017eehenemske vatre i njenih plamenih jezika \u2013 sa strepnjom da bi sve moglo ponovo oti\u0107i u hela\u0107 \u2013 \u201du kome su ve\u0107 bili\u201d.<\/p>\n

\"Uzeir<\/a>
Uzeir Bukvi\u0107: Bera\u010di molti<\/figcaption><\/figure>\n

Dakle knjiga \u2013 \u201djo\u0161 vru\u0107a\u201d \u2013 zatekla me u ponovnom \u010ditanju Hemingwayevog \u201dPokretnog praznika\u201d (\u201dA moveable feast\u201d), ovog puta na \u0161vedskom jeziku \u201dEn fest f\u00f6r livet\u201d.<\/p>\n

Pisac je knjigu napisao 1960, dakle na kraju svog burnog i zanimljivog \u017eivota, samljeven iskustvima svih mogu\u0107ih fela. Izabrao je temu i motive svog \u017eivota iz perioda \u201dizgubljene generacije\u201d, vremena neposredno poslije Prvog svjetskog rata, vremena svog \u017eivota i boravka u Parizu kao dopisnika uglednih sjevernoameri\u010dkih novina. To je bilo vrijeme kad je bio \u201dizuzetno sretan i izuzetno siroma\u0161an\u201d, kako ka\u017ee u predgovoru \u201dPokretnog praznika\u201d.<\/p>\n

Hemingway je karijeru po\u010deo kao reporter-novinar i kroz svoje reporta\u017ee je pribli\u017eio ovaj \u017eanr do granica lijepe knji\u017eevnosti i kroz reporta\u017eu \u201duplivao\u201d u seriju romana i novela kroz koje se vide tragika i rane na\u0161eg 20. stolje\u0107a, mog i Bukijevog<\/a> stolje\u0107a, uostalom!<\/p>\n

I Bukvi\u0107<\/a> je novinar i to rasan reporter-novinar hemingwayske sorte. I on osje\u0107a specifiku \u201dvrisaka i krikova\u201d bosanske \u010deljadi rasute po svijetu, i njihovu tugu i nemo\u0107 pred sudbinom majke Bosne koja stenje \u201dna koljenima\u201d. I on osje\u0107a oprost i \u201dljepotu bosanske patnje\u201d kao ishodi\u0161te, sjeme, zalog i obe\u0107anje da \u0107e se bosanski Fenix kad-tad probuditi.<\/p>\n

Bukijevi<\/a> likovi, junaci i junakinje su apsolutno stvarni likovi, \u201dsvjedoci\u201d koji svojom lapidarno\u0161\u0107u u suptilno novinarski nijansiranim valerima osvjetljavaju \u201dzavla\u010dke i katakombe\u201d du\u0161e bosanskog \u010dovjeka prvenstveno onog \u201dizmje\u0161tenog sa ognji\u0161ta\u201d, izbjeglog iz ratnog grotla.<\/p>\n

Odmah na startu \u201dMolti\u201d kroz opise sudbine i avanture Sulje i Asima, dvojice na\u0161ih zemljaka koji u svojoj svakodnevici \u201dlebde\u201d u svome limbu ma\u0161taju\u0107i o Bosni i pre\u0111a\u0161njem \u017eivotu, kre\u0107u u potragu \u201dza lakom zaradom\u201d u nordijskoj egzotici.<\/p>\n

Na momente se \u010ditatelju u\u010dini da je Sulji i Asimu potreban adrenalinski \u201dkick\u201d u uspavanoj svakodnevici socijalne sigurnosti \u201dzemlje blagostanja\u201d i da je ekonomski egzistencijalni motiv u drugom planu. Istina je i ovdje negdje izme\u0111u\u2026<\/p>\n

Potraga za moltama, nordijskim \u017eutim \u201dvo\u0107nim zlatom\u201d zavr\u0161ava se potpunim fijaskom. Odmah na startu prepoznah bosanskog Hemingwaya.<\/p>\n

Fijasko, sudbina, nemo\u0107, avantura i ponos starca Santiaga iz romana \u201dStarac i more\u201d i nesretnih toreadora iz nenadma\u0161ne novinarske reporta\u017ee \u201dSmrt u popodnevnim satima\u201d, ali i pregr\u0161t novelisti\u010dkog putni\u010dko-literarnog adrenalina u \u201dSunce se ponovo ra\u0111a\u201d. Sve mi to dopire u svijest i poma\u017ee u promi\u0161ljanju sudbina i Bukijevih<\/a> junaka i junakinja.<\/p>\n

Imam neki intuitivni nagovje\u0161taj, bosanski \u201di\u0161aret\u201d da je cijela Bosna krenula \u201du berbu molti\u201d. Ali o tom potom, nastavljam sa \u010ditanjem\u2026<\/p>\n

Imam ja jednu osobinu, s prednostima i nedostacima, naravno. Ponekad mi se desi, i to po\u010desto, da \u010ditam uporedo tri do pet knjiga, ponekad vrlo razli\u010ditog \u017eanra. Vjerujem da to nije nikakav moj ekskluzivitet. Jedino \u0161to smatram svojom osobeno\u0161\u0107u je to da \u010ditaju\u0107i paralelno nekoliko knjiga, misaono, imaginarno te inpute \u201dkuham i miksam\u201d u svoju fiktivnu knjigu \u201dza jednokratnu upotrebu\u201d ili pak svoj \u201dfilm\u201d, \u010dije likove \u010desto bunjuelovski nadrealno (izvan vremena i prostora), smje\u0161tam i razmje\u0161tam po fiktivnim galerijama. Tako mi se de\u0161ava evo sada da Bukijeve<\/a> \u201dodlaze\u0107e junake\u201d, primjerice Mersada Berbera i Nusreta Idrizovi\u0107a, \u201dsvla\u010dim i presvla\u010dim\u201d, provla\u010dim kroz tu svoju fiktivnu tvorevinu i su\u010deljavam u konkretnom slu\u010daju sa Hemingwayem li\u010dno i njegovim suputnicima i sapatnicima; Gertrudom Stein, Picassom, Fitzgeraldom, Joyceom, Poundom i drugima\u2026<\/p>\n

Bukijeve<\/a> \u201dMolte\u201d su do\u0161le neposredno poslije \u201dOdiva\u201d. Te dvije knjige su za mene ustvari jedna knjiga. Kad dublje zaronite u ove dvije knjige, vidje\u0107ete i prepoznati Bosnu sa preloma dvaju milenija. Vidje\u0107ete Bosnu i Bosance kako plutaju oceanom neizvje\u0161\u0107a poku\u0161avaju\u0107i s razli\u010ditim uspjesima da negdje spuste sidro.<\/p>\n

S njima pluta maestro Buki<\/a> i snagom svog spisateljsko-reporterskog talenta uspijeva \u201dpohvatati plutaju\u0107e\u201d Bosance i slo\u017eiti ih u \u201dgaleriju\u201d. Dakle, \u201dBera\u010di molti\u201d i \u201dBosanske odive\u201d su jedna knjiga, jedna galerija.<\/p>\n

\"Uzeir<\/a>
Uzeir Bukvi\u0107: Bosanske odive<\/figcaption><\/figure>\n

Knjiga galerija, ali galerija sui generis u kojoj je Bukvi\u0107 i kustos ali i eksponat!<\/p>\n

Njegove pri\u010de-reporta\u017ee i portreti \u201dljudi i prostora\u201d su trodimenzionalni. Ni\u0161ta kod njega nema \u201din vitro\u201d, sve je kod njega \u201din vivo\u201d. Sve je to \u201dnadohvat ruke\u201d, opipljivo. To je valjda osim nespornog talenta i rezultat njegove prepoznatljive strasti za filmovanjem i osvojene tajne \u201dsedme umjetnosti\u201d \u0161to je stekao savla\u0111uju\u0107i dramatur\u0161ke i filmske curriculume na beogradskoj Akademiji za film i pozori\u0161te.<\/p>\n

U mom Prijedoru, a kako \u010dujem i \u0161irom Bosne i Hercegovine se ka\u017ee: \u201dKu\u0107a ne stoji na zemlji, ku\u0107a stoji na \u017eeni\u201d.<\/p>\n

Ta narodna izreka svjedo\u010di o vi\u0161eslojnosti bosanskog kulturnog identiteta i konotativno kazuje mnogo vi\u0161e o nama, mnogo vi\u0161e nego \u0161to mislimo da \u201dsebe poznajemo\u201d.<\/p>\n

Svojevremeno sam bio priklju\u010den ovda\u0161njem Uppsala univerzitetu, preciznije Centru za multietni\u010dke studije i istra\u017eivanja. Godine 1995, poslije Srebrenice i Daytona su naglo porasla zanimanja za Bosnu i njenu budu\u0107nost. U po\u010detku se diskutiralo neformalno za vrijeme prijepodnevne kafe i nastavljalo \u010desto u mojoj tada\u0161njoj sobi, jer sam tada bio jedini dostupan Bosanac u tom krugu o temi koja sa\u017eeto izgleda ovako: Kako sada izgleda bosansko dru\u0161tvo, koje su mogu\u0107e opcije \u2013 \u201dkuda i kako \u0107e Bosna krenuti dalje\u201d.<\/p>\n

Sve se to kasnije formaliziralo i tematiziralo u jednom univerzitetskom seminaru o temi \u201dRat, izbjegli\u0161tvo, povratak, obnova\u201d.<\/p>\n

\"Midhat<\/a>
Midhat Medi\u0107 i Samira Ajanovi\u0107 na 2. Sajmu bh. knjige u \u0160vedskoj (G\u00f6teborg, 2019)<\/figcaption><\/figure>\n

Po vokaciji sam ekonomista, dakle \u010dovjek koji se razumije u \u201dnovac i kapital\u201d. Tom seminaru sam se priklju\u010dio sa svojim kra\u0107im referatom, svojim vi\u0111enjem \u2013 prvenstveno materijalnih i kapitalnih aspekata obnove.<\/p>\n

Razlog za\u0161to ovdje povodom ovih Bukijevih<\/a> knjiga govorim o ovome je u \u010dinjenici da sam u pripremnim diskusijama za ovaj seminar dobio jedan nevjerovatan sna\u017ean inicijalni impuls, koji me u izvjesnom smislu uputio na novu stazu profesionalnog i literarnog anga\u017emana.<\/p>\n

Radi se o do tada za mene nedovoljnom znanju, o pojmu i kategoriji nematerijalnog kapitala.<\/p>\n

Naime, javila se jedna umna starija gospo\u0111a, bez ikakve sumnje iskusni sociolog ili antropolog. Sada poslije 25 godina, s puno razloga sa\u017eimam i parafraziram njenu refleksiju poslije mog izlaganja, o kapitalnim investicijama, infrastrukturi, fondovima i sl. Rekla je:<\/p>\n

\u201dNajmanji problem za Bosnu \u0107e biti novac i tzv. kapitalna ulaganja u fizi\u010dke strukture. Problem Bosne \u0107e na dugu stazu biti pokidane me\u0111uljudske, me\u0111uporodi\u010dne veze, nepovjerenje svih vrsta. To je mala zemlja, svega \u010detiri miliona ljudi \u2013 od toga oko 200.000 porodi\u010dnih doma\u0107instava je u vrlo prijete\u0107im okolnostima raseljeno, najmanje 10.000 \u017eena je silovano\u2026 Obnova Bosne mora po\u0107i od \u017eene, tradicionalnog stuba bosanske porodice. One trebaju biti u fokusu i kod namjeravanih donacija, mikrokredita i svih drugih vidova pomo\u0107i. Moja istra\u017eivanja i nekoliko case studies govore o enormnoj mentalnoj \u017eilavosti, kreativitetu i talentima svih vrsta kod tih \u017eena. Uvjerena sam da bosanske \u017eene mogu spasiti Bosnu, bosansko bi\u0107e. To je taj zalog, to je veliki potencijal\u2026 taj bosanski nematerijalni kapital. Veliki broj njih je izvan domovine, \u0161to je samo po sebi tu\u017eno i nesretno. To nije ba\u0161 sasvim tragi\u010dno. Taj potencijal i mnoga njihova postignu\u0107a \u0107e u\u010diniti Bosnu prepoznatljivom i za njihova nova okru\u017eenja \u2019dostupnom \u2019 u ovom globaliziranom svijetu. Duh Bosne i Bosnu kao ideju mogu prevashodno spasiti bosanske \u017eene.\u201d<\/p>\n

\"Vasvija<\/a>
Vasvija Dedi\u0107-Ba\u010devac, Amra Kadri\u0107 \u0160ijan, Uzeir Bukvi\u0107 i Aida Za\u0107iragi\u0107 na 2. Sajmu bh. knjige u \u0160vedskoj (G\u00f6teborg, 2019)<\/figcaption><\/figure>\n

Naravno da je gospo\u0111a sve dokumentirala. Sje\u0107am se da su neki zlurado nagla\u0161avali njen emotivni, a i feministi\u010dki naboj u ovom po njima \u201dkvazi\u201d znanstvenom seminarskom prilogu. Njenu misao o ulozi bosanske \u017eene i porodice u obnovi Bosne sam \u201dspasio\u201d u formi jedne re\u010denice u zavr\u0161noj redakturi seminarskog zbornika objavljenog u ediciji \u201dUppsala Multiethnic Papper\u201d.<\/p>\n

Kroz Bukijevu<\/a> galeriju \u201druku pod ruku\u201d s njim defiliraju bosanske odive, porodi\u010dne \u017eene majke. To su prete\u017eno \u017eene s bolnim tragovima bijega s bosanskih porodi\u010dnih ognji\u0161ta. Njihove povijesti i ispovijesti pratimo kroz klasi\u010dnu muhad\u017eirsku matricu \u201dsagu o snala\u017eenju\u201d. Pred nama se smjenjuju ku\u0107anice, pjesnikinje, glumice, poslovne \u017eene, u\u010diteljice, profesorice, lije\u010dnice, udovice, sretnice i nesretnice\u2026 njihove lamentacije, nostalgi\u010dni uzdasi, hvale.<\/p>\n

Pred nama se smjenjuju pejza\u017ei Save, Brezovog i Bijelog Polja, norve\u0161kih fjordova i panorame Rima, Osla, Amsterdama, Br\u010dkog, Zagreba\u2026<\/p>\n

Svi ti toponimi se prelamaju kroz svijest u dvojnoj muhad\u017eirskoj perspektivi tvore\u0107i novu dimenziju na\u0161e stvarnosti, koju sjajno i plasti\u010dno izrazi \u0160evala, etablirana frizerka iz Rotterdama, u izjavi: \u201dSve imamo, al\u2019 nam ne\u0161to fali\u201d.<\/p>\n

E, to\u2026 To \u0161to fali \u010desto prepoznajemo kao putokaz u Bukijevim<\/a> knjigama.<\/p>\n

Sa svim rizicima da budem nepravi\u010dan, ra\u010dunaju\u0107i u obje knjige stotinjak Bukijevih<\/a> junaka i junakinja ja bih izdvojio jednu koja potpuno zadovoljava moju sasvim li\u010dnu preferenciju i li\u010dno sladokusje, a to je reporta\u017ea o mjestu \u2013 selu Llansteffanu u zemlji sretnih ljudi pod naslovom \u201dJesen u ju\u017enom Welsu\u201d.<\/p>\n

Na prvi pogled nedovoljno zainteresiranog gosta ovdje se \u201dne de\u0161ava ni\u0161ta\u201d, a ustvari se de\u0161ava sve. Nenadma\u0161na reporta\u017ea o pulsiranju \u017eivota u samo naizgled provincijalnoj dokolici. Ova reporta\u017ea svjedo\u010di o Bukvi\u0107evoj<\/a> sklonosti za filmovanje. Ovaj kratki tekst je primjer reporta\u017enog prenosa atmosfere. Samo se pitam da li je Bukvi\u0107<\/a> u svojoj sada\u0161njoj \u017eivotnoj dobi i kondiciji spreman da od ovoga napravi kratkometra\u017eni film. I ako nije, ja sam taj film \u010ditaju\u0107i ovu reporta\u017eu \u201dodgledao\u201d.<\/p>\n

Privodim kraju ovo svoje kazivanje, svoj esej o troslojnom muhad\u017eirskom opservatoru \u2013 hodoljubu, bosnoljubu i tragoljubu \u2013 Uzeiru Bukvi\u0107u<\/a>.<\/p>\n

Zavr\u0161avam ga citatom jednog od brojnih Bukijevih<\/a> junaka, poslovno uspje\u0161nog Mostarca Zlatka Rezagi\u0107a, koji ka\u017ee: \u201d\u2026 Boli me bolest Bosne. Boli me \u0161to moja zemlja tako dugo i \u010dini mi se te\u0161ko izlje\u010divo boluje\u2026 a koliko je sposobnih ljudi koji bi mogli da joj pomognu, ali koji na\u017ealost ne mogu da dobiju \u0161ansu da ne\u0161to korisno i kvalitetno urade. Eto \u0161ta me boli.\u201d<\/p>\n

Zavr\u0161avam evo sa oporom i pomalo gorkom mi\u0161lju. \u010cini mi se da je cijela Bosna, poput Sulje i Asima, nepovratno krenula \u201du berbu molti\u201d.<\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tekst: Midhat Medi\u0107 Moj prijatelj Buki mi je poslao knjigu \u201dBera\u010di molti\u201d tokom svog ovoljetnog primicanja Norve\u0161koj, svom tre\u0107em zavi\u010daju,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[131,527],"tags":[767,194,763,328,637,761,743,757,753,749,147,755,771,531,202,747,645,751,745,220,765,769,340,759,532,529,205,773],"class_list":["post-6656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opste","category-recenzija","tag-amsterdam-bs","tag-beograd","tag-bijelo-polje-bs","tag-bosna-i-hercegovina","tag-brcko-bs","tag-dayton-bs","tag-ernest-hemingway-bs","tag-ezra-pound-bs","tag-f-scott-fitzgerald-bs","tag-gertrude-stein-bs","tag-goteborg-bs","tag-james-joyce-bs","tag-llansteffan-bs","tag-midhat-medic-bs","tag-mostar-bs","tag-nusret-idrizovic-bs","tag-oslo-bs","tag-pablo-picasso-bs","tag-pariz","tag-prijedor-bs","tag-rim","tag-rotterdam-bs","tag-samira-ajanovic","tag-srebrenica-bs","tag-uppsala","tag-uzeir-bukvic-bs","tag-zagreb-bs","tag-zlatko-rezagic-bs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6656"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6666,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6656\/revisions\/6666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.daorson.se\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}