Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) nacionalnim spomenikom BiH.
Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki: Zbirka stare i rijetke knjige, Rukopisna zbirka i Arhiv, Kartografska zbirka, Grafička zbirka i Muzička zbirka (Muzička zbirka uslijed ratnih dejstava 1992. godine potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u toku).
Najveću vrijednost Odjeljenja za staru i rijetku knjigu i rukopise zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri. Štampane su u Veneciji i Tübingenu. Inkunable predstavljaju visoko cijenjeno kulturno blago za evropsku historiju, i to ne samo onu duhovnu. Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima su djela Matije Divkovića štampana bosančicom – prvu svoju knjigu ”Nauk krstijanski” štampao je u Veneciji davne 1611. godine.
Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.
Biblioteka posjeduje publikacije iz 19. stoljeća štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd.
U zbirci rariteta je 20. stoljeće bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrjednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično. Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ovu zbirku dijelimo na Rukopisnu i Arhivsku.
Rukopisna zbirka posjeduje oko 1.000 kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.
U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirka koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Prosvjeta, te oko 300 dokumenata Poljičke republike pisanih bosančicom.
U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura.
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referentna literatura iz oblasti umjetnosti.
Iz NUB BiH smatraju da je potrebno što prije uspostaviti plan upravljanja i zaštite uz adekvatnu i profesionalnu pomoć.
”NUB BiH baštini blago koje svjedoči o prošlosti BiH i naroda koji u njoj žive. To blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas, i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUB BiH je nezamjenjiv izvor i svjedok proteklih vremena i inspiracija za dalji život, rad i napredak”, saopćeno je iz NUB BiH.
Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je Komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pašić.
(Fena)