Bekim Sejranović (1972–2020) bio je norveško-bosanski književnik, književni kritičar, prevodilac

Piše: Svein Mønnesland

Pozadina

Bekim Sejranović rođen je u Brčkom u Bosni i Hercegovini (Jugoslavija) 30. aprila 1972. Brčko se nalazi uz rijeku Savu, a otac mu je bio kapetan riječnih brodova. Od 1985. živio je jednu godinu u Bosanskoj Gradišci, a potom u Bakru kod Rijeke (Hrvatska). U Rijeci je završio pomorsku školu i studirao hrvatsku književnost, ali pošto nije imao hrvatsko državljanstvo, nije mogao završiti studij. Godine 1993. došao je u Norvešku kao izbjeglica, a 1999. diplomirao je bosanski-hrvatski-srpski jezik na Univerzitetu u Oslu. Njegova glavna teza Modernizam u romanu ’Isušena kaljuža’ Janka Polića Kamova objavljena je u vidu knjige u Hrvatskoj 2001. Od 2000. radio je kao tumač i prevodilac i zamjenjivao kao predavač na Univerzitetu u Oslu. Sejranović je preveo niz knjiga s norveškog jezika, autora Ingvara Ambjørnsena, Josteina Gaardera och Frode Gryttena. Preveo je i antologiju norveških kratkih priča, Veliki pusti krajolik (Ett stort tomt landskap). U kasnijim godinama, mijenjao je mjesta boravka u Norveškoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Umro je iznenada, 21. maja 2020. godine.

Bekim Sejranović (Foto: Magazin Plus)
Bekim Sejranović (Foto: Magazin Plus)

Književna aktivnost

Bekim Sejranović objavljivao je prozu u više časopisa u Hrvatskoj, kao što su Nacional, Quorum i Rival, te u listu Bosanska pošta u Norveškoj. Objavio je ukupno šest knjiga. Debitovao je 2002. zbirkom kratkih priča Fasung. Dobijao je uglavnom dobre kritike, iako je to bio eksperiment. Već ovdje tema je autorov promijenjeni život autora u različitim zemljama i okruženjima. Prvi roman bio je Nigdje, niotkuda (Zagreb, 2008), koji je primijećen u čitavom jezičnom području. To je prikaz života glavnog junaka, od djetinjstva u Bosni i Hercegovini do života izbjeglice u Norveškoj. Glavni junak romana nesretan je i usamljen te u svojoj potrazi za identitetom nalazi utočište u alkoholu, drogama i seksu. U romanu se govori i o apsurdnosti rata i korumpiranih političara i birokrata. Sljedeći roman Ljepši kraj (Sarajevo, 2010) svojevrstan je nastavak prethodnog. Vrijeme je zbijeno, glavni junak sjedi u djedovoj brvnari u Bosni i Hercegovini razmišljajući o svom odnosu s bivšom norveškom suprugom. Radnja se zato odvija na dva nivoa, u Bosni i Hercegovini i u Norveškoj. Knjiga je sjajno primljena. Sljedeće izdanje bio je roman Sandale (Zagreb, 2013), adaptacija nekih kratkih priča iz debitantske zbirke Fasung, sa sličnom temom kao i u ostalim romanima i glavni junak koji neprestano luta i traži smisao u životu

Bekim Sejranović (Foto: Ranko Šuvar/Hanza Media)
Bekim Sejranović (Foto: Ranko Šuvar/Hanza Media)

Bekim Sejranović je 2015. objavio roman napisan na norveškom jeziku Din sønn, Huckleberry Finn (Tvoj sin, Huckleberry Finn), koji je u potpunosti nadahnut Markom Twainom. Autor kaže u jednom intervjuu: ”Sve moje knjige su pune putovanja. Život je putovanje. Zato mi se nikada ne žuri da stignem na neko mjesto. Putovanje je cilj sam po sebi.” Godine 2017. objavio je knjigu u vidu dnevnika, Dnevnik jednog nomada. Jedan kritičar je napisao o tome: ”On uvijek miješa fikciju i stvarnost. Sejranović je, kao rijetko koji drugi pisac, autodestruktivan i nemilosrdan prema svom glavnom junaku, kog uvijek čitamo kao da je on sam.” Izlet brodom po Dunavu s nekoliko prijatelja pretvorio se u dokumentarni film From Tokyo to the Morava river autora Moku Teraoke.

Bekim Sejranović (Facebook)
Bekim Sejranović (Facebook)

Sejranović je dobitnik više književnih nagrada. Roman Nigdje, niotkuda dobio je 2009. nagradu Meša Selimović za najbolji roman godine na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Historičar književnosti Muratspahić smatra Sejranovića jednim od vodećih emigrantskih pisaca iz Bosne i Hercegovine u Skandinaviji. ”Njegov dosadašnji stvaralački opus diže ga u sami vrh književnosti u dijaspori i domovini, kako po svojevrsnoj originalnosti literarnog iskaza, tako i po uspješnoj vivisekciji mnoštva tema koja su u žiži interesa savremenog društva, kao što su pitanja identiteta, višejezičnosti, migracioni problemi i smisao života u vrtlogu zahtjeva sadašnjice.”

S norveškoga preveo: Haris Tucaković

Literatura

  • Izet Muratspahić, Književnost bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji, Stockholm: Temsy of Sweden AB, 2019, s. 428–438.
  • Bekim Sejranović, På vei til ingensteds. Oversatt av Jon Kværne. Oslo: Bokvennen, 2011.
  • Bekim Sejranović, En bedre slutt. Oversatt av Jon Kværne. Oslo: Bokvennen, 2013.
  • Bekim Sejranović, Din sønn, Huckleberry Finn. Oslo: Bokvennen, 2015.

Izvor

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Lana Bastašić dobitnica nagrade Evropske unije za književnost

23 maja, 2020

Specijalne zbirke NUB BiH proglašene nacionalnim spomenikom BiH

23 maja, 2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *